Pratite Banke:online i na Twitteru

Istraživanja portala Banke:online /

Subvencionisani krediti za privredu u 2012. godini

 
// 2012-09-18 15:02:52

Na osnovu Uredbe Vlade Republike Srbije o uslovima za subvencionisanje kamata za kredite za održavanje likvidnosti i finansiranje obrtnih sredstava i izvoznih poslova u 2012. godini banke su počele da uvode u svoju ponudu ovu vrstu kredita.

Krediti se prema Uredbi odobravaju na 18 meseci, od čega je prvih 5 meseci grejs period, a tokom preostalih 13 meseci se otplaćuje ostatak duga. U toku grejs perioda se plaća samo kamata.

Krediti za održavanje likvidnosti i finansiranje obrtnih sredstava se odobravaju u dinarima, kao i uz primenu valutne klauzule. Krediti kojima se finansiraju izvozni poslovi se odobravaju isključivo uz primenu valutne klauzule.

Preduzetnicima i malim preduzećima dostupni su krediti u iznosu do 30 miliona dinara, srednjim preduzećima do 200 miliona, dok velike kompanije mogu da apliciraju za iznos od 400 miliona za likvidnost i obrtna sredstva, odnosno do 600 miliona dinara za finansiranje izvoznih poslova.

Kamatna stopa za kredite odobrene u dinarima je u visini referentne stope Narodne banke Srbije, dok je za kredite koji se odobravaju uz primenu valutne klauzule kamatna stopa 3,5 odsto na godišnjem nivou.

Jedan od uslova propisanih ovom uredbom je i da klijent tokom otplate kredita ne sme smanjivati broj zaposlenih.

Za sada su ovom programu pristupile
Societe Generale banka, Komercijalna banka, Banca Intesa, NLB banka, UniCredit banka, Čačanska banka, Marfin banka, ERSTE Bank, Eurobank EFG, Hypo Alpe-Adria banka, Piraeus banka i ProCredit banka.

U ERSTE Banci nam potvrđuju da je tražnja za ovim kreditima velika od strane svih grana privrede, budući da je kamatna stopa izuzetno povoljna. Uglavnom se ugovaraju krediti sa valutnom klauzulom, više nego dinarski. U ovoj banci očekuju da će navedeni program biti iskorišćen u punom kapacitetu.

“Sosijete Ženeral banka aktivno podržava privredu Srbije, a njen kreditni portfolio u ovom segmentu, sa prekograničnim kreditima, iznosi više od milijardu evra. Pored kredita iz sopstvene ponude i  konkurentnim kreditnim linijama koje su joj na raspolaganju za plasiranje u investicione svrhe firmama na srpskom tržištu, banka je bila uključena i u sve programe Vlade Srbije koji su za cilj imali pomoć građanima i privredi.

Kada su u pitanju krediti za održavanje likvidnosti i finansiranje trajnih obrtnih sredstava, obuhvaćenih prošlogodišnjim programom subvencija, Sosijete Ženeral se plasirala među prvih 5 banaka po ukupno plasiranim sredstvima. Zaključno sa 31. avgustom 2011, plasirala je 268 kredita za likvidnost u ukupnom iznosu od gotovo 35 miliona evra, kao i 91 investicioni kredit u iznosu od 25,5 miliona evra. 

Programi subvencija svakako jesu deo aktivnosti koje mogu da pomognu privrednicima. S obzirom na to da je fiksna kamatna stopa od 3,5 odsto, koliko je predviđeno novim programom subvencija, dosta povoljnija od cene euro-indeksiranih kredita koji su u ovom trenutku u ponudi na tržištu, kao i cena dinarskih koja je na nivou referentne kamate NBS, očekujemo veliko interesovanje za zajmove iz ovogodišnjeg programa Vlade.” navode u Societe Generale banci.

„U cilju stvaranja povoljnog privrednog ambijenta spremni smo da, kao i prethodnih godina, i u 2012. godini aktivno učestvujemo u programu mera Vlade za ekonomski razvoj i oporavak. Uzimajuću u obzir aktuelna privredna kretanja i uslove ove vrste kredita, očekujemo da će interesovanje klijenata biti značajno i da ćemo njihovim plasiranjem doprineti kreiranju stimulativnog privrednog okruženja, otvaranju novih radnih mesta, podsticaju izvoznih aktivnosti i podizanju konkurentnosti domaćih preduzeća. U prilog činjenici da je reč o veoma atraktivnom kreditnom proizvodu za kojim postoji velika potražnja govori podatak da je Banca Intesa do sada primila više od 1.000  zahteva u ukupnom iznosu od preko 100 miliona evra, a za samo dva dana od kada je Banka potpisala Ugovor sa Fondom za razvoj Republike Srbije plasirano je više od 80 kredita u ukupnom iznosu od oko 10 miliona evra“, izjavio je Darko Popović, član Izvršnog odbora i direktor Divizije za poslovanje sa privredom Banca Intesa.

Branislav Radovanović, direktor Sektora za Korporativno, investiciono i privatno bankarstvo je u vezi sa uključivanjem UniCredit Banke u Program subvencionisanog kreditiranja privrede izjavio: „Već nekoliko godina mere Vlade za pružanje podrške srpskoj privredi, među kojima su i subvencionisani krediti, imaju veoma značajnu ulogu u održavanju kontinuiteta poslovanja brojnih preduzeća u Srbiji. Veoma smo ponosni što je, kada je ovaj Program u pitanju, UniCredit Banka uvek bila među prve tri banke prema ukupnom broju odobrenih kredita. Kao integralnom delu srpske ekonomije, namera nam je da istim, ako ne i pojačanim intenzitetom, nastavimo da pružamo podršku našim klijentima, istovremeno podstičući razvoj lokalne ekonomije.“

Prema do sada podnetim zahtevima, najveće interesovanje vlada za dinarskim zajmovima. Što se tiče namene kredita najpotrebnija su sredstva za tekuće poslovanje, a slabije se sredstva namenjuju novim investicijama.

Autor: Sonja Đolai
Udruženje građana “Moj dinar” 

0 0
Ako želite možete ostaviti komentar na ovaj članak.

Anketa

Nema komentara

Ako želite možete ostaviti komentar




Kalkulator kredita

Kursna lista


Vesti

Povezani članci

Novosti iz banaka

Najčitanije vesti

Najtraženiji bankarski proizvodi

01. Devizna postepena štednja
02. Gotovinski Hipotekarni Krediti
03. Devizna štednja- Hypoland klub
04. Intesa Osnovni tekući račun
05. Potrošački krediti sa deviznom klauzulom za ostale građane

Poslednji komentari

Jasmina Radić: SGB je definitivno najgora banka i najgore poslovanje SGB banke... Ne ljubaznost im je na prvom mestu,osoblje im jako drsko prema klijentu... Sto dalje od ove banke. /Detaljnije/

Nikola S: Kao da u Zakonu o Narodnoj banci ne postoje i drugi članovi sem čl. 3 (stabilnost cena) na koji se stalno pozivaju iz Narodne banke. Postoje i članovi 4, 14, 43-45 koji govore o stabilnosti kursa dinara. Postavlja se pitanje stabilnosti u odnosu na šta. Tu dolaze do izražaja prirodni zakoni, jer je u svesti većine evropljana EURO mera stabilnosti. To je naravno objašnjivo veličinom ekonomije, odnosno vrednosti koju pokriva ta valuta. Zbog toga kurs dinara nije nikakva nauka niti ima potrebe za fingiranjem tržišnog određivanja kursa dinara u odnosu na euro. Narodna banka ima dovoljne devizne rezerve (tri puta veće od količine dinara u opticaju) da slobodno može da kaže da će /u narednih 10 godina/ otkupljivati euro za 119,50 dinara, a prodavati ga za 120,50. Učesnici na finansijskom tržištu ne moraju trgovati preko Narodne banke, to mogu da rade i između sebe po bilo kom kursu koji im se isplati. /Detaljnije/

Ivica Maričić: Korisnik sam kredita Findomestik banke u Novom Sadu i vrlo sam se iznenadio kada sam u suboru hteo da rešim problem sa kreditom, naletim na zatvorena vrata. Godinama sam član banke Inteza i nikada sa njima nisam imao takvih problema (moram da čekam ponedeljak).Shvatam da je po sredi mera štednje ali isto tako znam da su banke tu radi nas a ne mi radi njih.Takođe, kada treba naplatiti neku sitnu kamatu vrlo su revnosni . . . /Detaljnije/

Ma da: Verovatno najgora banka na svetu... Sada sam srecno razveden od nje. Osoblje katastrofa, usluge katastrofa, prevare i laz na visokom nivou, otimacina i kada spavas. Ja sam sa njima vodio rat, jer su prekrsili ugovor o koriscenju kreditne kartice, ukljucio u pricu Narodnu banku Srbije koja je na kraju bezuslovno stala u odbranu SGB (onaj famozni centar za zastitu korisnika finansijskih usluga - sve sami polupismeni trutovi koji su dobili drzavni posao) i pored svih dostavljenih neoborivih dokaza. Kazu u centru, SGB je u pravu, a vi ako zelite mozete nam podneti zahtev za posredovanje.... o kakvom posredovanju trutovi govore kada su vec bezuslovno stali u odbranu banke? Ja se pitam ko upravlja finansijama u Srbiji, NBS ili privatne banke? /Detaljnije/

Željko: godinama sam stedisa EFG banke i veoma sam zadovoljan /Detaljnije/

Banke:online/

Sve informacije o bankama i njihovoj ponudi, predstavljenje na ovom sajtu, su informativnog karaktera i neobavezujuće u bilo kom pogledu. Dobijene su iz medija, kao i javno dostupnih informativnih sredstava pojedinih banaka (web prezentacije, štampani i ostali propagandni materijal). S obzirom da, od momenta preuzimanja do momenta objavljivanja, može doći do zastarevanja, Vlasnik portala Banke ONLINE ne odgovara za tačnost objavljenih informacija.