Istraživanja portala Banke:online /
Preporuka NBS ili zaštita banaka od korisnika
Kada je Narodna banka Srbije obećala rešenje za građane koji imaju problem sa otplatom stambenih kredita indeksiranih u švajcarskim francima svi su očekivali da će biti doneto neko konkretnije rešenje. Ali ne, posle šestomesečnog razmišljanja umesto Uredbe stigla je preporuka. Preporuka po kojoj nema otpisa dela potraživanja već samo kratkoročni predah građanima koji su se zadužili u francima.
Po rečima guvernerke NBS Jorgovanke Tabaković to bi izledalo ovako:
Građani koji imaju stambene kredite u švajcarskim francima u protivvrednosti od 80.000 evra na dan odobravanja dobijaju rok od tri godine u kojima bi otplaćivali iznose rata za 12 do 19 odsto niže od njihovih
tekućih rata. Na primeru rate od 500 švajcarskih franaka, to znači umanjenje od 60 do 95 franaka.
Banke bi najkasnije do 1. avgusta ove godine ponudile korisnicima tih kredita zaključenje aneksa ugovora o stambenom kreditu u skladu sa preporukom.
Zvuči kao odlična ideja i velika pomoć korisnicima. Ali šta se ustvari dešava...
Iz preporuke Narodne banke Srbije:
Narodna banka Srbije kao institucija odgovorna za stabilnost finansijskog sistema i zaštitu korisnika finansijskih usluga smatra da bi ova preporuka delimično, ali u potrebnoj meri, pružila mogućnost korisnicima stambenih kredita u švajcarskim francima da olakšaju svoj položaj pri izmirivanju obaveza, što bi moglo da doprinese sprečavanju daljeg rasta udela „problematičnih” kredita u švajcarskim francima u ukupnim kreditima, a samim tim i očuvanju i jačanju stabilnosti čitavog finansijskog sistema.
Pored toga, Narodna banka Srbije je sačinila i preporuku koja se odnosi na primenu neodredivih elemenata promenljive kamatne stope pre početka primene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga.
Narodna banka Srbije je preporučila bankama da na odgovarajući način urede odnos s korisnicima kredita povodom viška sredstava koji su naplatile po osnovu povećanja promenljivih neodredivih elemenata kamatne stope, odnosno da taj višak uračunaju u prevremenu otplatu kredita.
Banke bi ovom preporukom umanjile pravne rizike u svom poslovanju, kao i mogućnost nastanka neželjenih gubitaka i troškova koji mogu proisteći iz sadašnjih i budućih sudskih sporova.
- Izgleda da Narodna banka Srbije više brine o udelu problematičnih kredita, poslovanju banaka, gubicima i troškovima zbog sve učestalijih sudskih sporova nego o bilo kakvoj pomoći korisnicima koji, ne da
ne žele, nego sve manje mogu da se nose sa ovim kreditima.
Kako građani sve češće dobijaju sudske sporove i banke znaju da su im šanse slabe. Narodna banka Srbije predlaže da banke višak koji su uzele na osnovu jednostranog uvećavanja kamate uračunaju u prevremenu otplatu kredita.
Posle preračunavanja banke će prihvatiti ovaj predlog i ponovo korisnicima zamazati oči. A korisnici bi po ovom scenariju trebali da budu zadovoljni odlaganjem plaćanja kao što bi trebali da zaborave na novac koji im je uzet bespravnim podizanjem kamatnih stopa prethodnih godina.
Takođe, korisnici bi trebalo da potpišu novi aneks ugovora što bi dovelo do toga da banke ništa ne gube već im se otvara nova mogućnost naplate dodatne kamate nakon isteka grejs perioda, čime ostvaruju dodatni profit.
Po formuli koju je predložila NBS, za kredit od 77.000 chf (ili 47.300 eur), sa mesečnom ratom od 400 franaka, koji je podignut 30. maja 2008. godine na rok od 300 meseci (25 godina) i kamatom od 3,9%, mesečno umanjenje bi iznosilo oko 6.000 dinara ili 67 franaka. Taj iznos se zatim akumulira narednih 36 meseci što po isteku 3 godine čini novi dug od 36×67=2.412 franaka. Na dan donošenja preporuke ostatak kredita je bio 66.870 chf ili 53.713 eur (6.400 eur više nego na dan podizanja kredita). Nakon isteka tri godine, stanje duga će biti 59.795 chf. Kada se na to doda onih akumuliranih 2.412 chf dobija se novi ostatak duga od 62.207 franaka. Raspodelom tog iznosa po istoj kamati na preostalih 204 meseca (96 je otplaćeno) dobija se novi mesečni anuitet od 415 chf ili 15 chf više nego pre preporuke NBS.
Napomena: ovaj primer se odnosi na kredit u kom nije bilo povećavanja kamate tokom otplate kredita, što u praksi nije slučaj, jer su banke povećavanjem kamate usporile pad glavnice kredita čime su doprinele da je sadašnji dug ipak nešto veći.
Banke se sve češće nalaze pred sudom. U svim do sada presuđenim sporovima sud je rešio u korist građana kojima su banke, pozivajući se na svoju poslovnu politiku, povećavale kamate na kredite.
Ovakva praksa koju su primenjivale sve banke koje su odobravale kredite u francima, osim Erste, Vojvođanske i Privredne banke suprotna je odredbi prema kojoj obaveza ugovorne strane mora biti odrediva. Ako banka može da menja kamatu kad god poželi i koliko god poželi, onda obaveza klijenata nikako nije odrediva.
Kako ne bi došlo do situacije kao u Hrvatskoj gde je Udruženje „Franak“ podnelo krivičnu prijavu protiv Hrvatske narodne banke Državnom tužilaštvu zbog pogodovanja bankama. Narodna banka Srbije donosi Preporuke, a Ustavni sud Srbije donosi odluku o neustavnosti kolektivnih tužbi, sedam dana pre objavljivanja Preporuka.
Da su banke poštovale Zakon o obligacionim odnosima koji je važio u vreme potpisivanja, Narodna banka ne bi imala potrebe da piše nikakve preporuke, niti da donosi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Sada se dovodi u pitanje da li se ovom preporukom štite banke od tužbi, plaćanja zatezne kamate, vraćanja glavnice na prvobitni nivo i otplate po kupovnom kursu ili se stvarno želi pomoći korisnicima i olakšati im već dovoljno tešku poziciju?
Korisnici svakako mogu sami doneti zaključak da li im ovim potezom banke olakšavaju konačnu otplatu ili ne.
Autor: Dijana Živković
Preuzmite ovaj tekst u pdf formatu: Preporuka NBS ili zaštita banaka od korisnika
Dragović Dragan // 17.09.2013.
Izražavam poštovanje i hrabrost autorki teksta Dijani Živković na objavljenom tekstu. Vi ste jedna od malobrojnih, koja je shvatila srž problema i usudila se to javno objaviti, za razliku od onih koji nisu, ili su plaćeni, da drugačije pišu i lobiraju u korist banaka. Sada to radi i Narodna banka Srbije, otvoreno se stavljajući na stranu poslovnih banaka sa svojom "volšebno mudrom" preporukom. I gle "čuda", neki klijenti, nezadovoljni preporukom, drznuli su se i tužili banke za neopravdano više naplaćena sredstva po osnovu povećanja kamata, pod plaštom poslovne politike banke, ali kao što to radi banka, kada mi imamo dug, sa zateznom kamatom. Pa zamislite, još i traže da im se krediti vrate na inicijalni nivo kada je kredit odobren, što podrazumeva i ostatak duga i ratu kredita, a banke su to trebale da urade još od 05.12.2011. I kao šlag na tortu, shodno zakonu jednakosti uzajamnih davanja, traže da im banke naplaćuju rate kredita po kursu po kojem je kredit plasiran, a da im i ta sredstva vrate i to, opet sa zateznom kamatom. Kakvi drznici! Sada su stvorili problem bankama i Narodnoj banci Srbije, koji su to sve lepo smislili i isplanirali kako još jednom da izigraju ovaj napaćeni srpski narod. Za one koji se još dvoume šta da rade, Narodna Banka Srbije se potrudila da ih zaplaši i odvrati od tužbi rečima, da će se kajati ako to učine a ne poslušaju njihovu preporuku. Ja lično posedujem pisani odgovor Narodne banke Srbije koji se razlikuje od sostvenih stavova izrečenih u "preporuci, da nam banke vrate više naplaćena sredstva..." i upućuju me, da to što tražim, ostvarim sudskim putem. Ja sam to i uradio i neću stati, dok ne isteram pravdu, pa ako bude potrebno i do Strazbura. Mene nisu zaplašili i svakog čoveka, ako budem u prilici, savetovaću da tuži banku, a sve ostale da pokušaju da svoje novčane probleme reše bez banaka, sve do momenta kada banke u Srbiji budu poslovale kao i sve banke u Evropi. Sada su najveći zakonom zaštićeni pljačkaši i treba ih maksimalno izbegavati..