Istraživanja portala Banke:online /
Novogodišnje promene kursa
Predpraznično vreme donosi dobro raspoloženje koje rezultira i kupovnom groznicom ali i specifičnostima u pogledu kretanja kursa koje mogu bitno uticati na našu kupovnu moć.
Prognozu kretanja kursa u narednom, predprazničnom periodu nezahvalno je davati i niko sa sigurnošću ne može tačno tvrditi na kom nivou će se kretati kurs dinara.
Oscilacije postoje i već sada je izvesno da su one značajnije i u većoj meri zastupljene u odnosu na prethodne periode u ovoj godini. Na osnovu istraživanja i analiza tržišnih kretanja, tim Banke:Online predviđa da će se kurs kretati na nivou 95,00 – 96,00 u poslednjoj sedmici ove godine.
Poslednjih par sedmica došlo je do značajnijih promena u kursu dinara u odnosu na period tokom leta i početkom jeseni i iz tih razloga navodimo neke faktore koji mogu bitno uticati na kretanje kursa u pretprazničnom periodu:
- Pre svega treba istaći aktivnosti italijanske kompanije Fiat, na osnovu informacija iz Ministarstva ekonomije, koja u narednom periodu ima obavezu uplaćivanja prve tranše od 100 miliona evra u narednih par nedelja, koji u slučaju konverzije može ozbiljno da pomogne domaćoj valuti.
- Ukidanje viza bi takođe moglo uticati na porast potražnje stranih valuta zbog mogućnosti odlaska većeg broja građana Srbije u zapadne zemlje u vreme praznika iz razloga povećanja pogodnih turističkih prilika i ponuda.
- Aktivnosti NBS svakako imaju uticaj na kretanje kursa dinara. Monetarna politika teži pravcu relaksacije kako bi pomogla domaćoj privredi. To znači smanjenje referentne kamatne stope i oslobađanje domaće valute od rezervisanja kako bi se povećala likvidnost i nove investicije. Automatski odogovor bi bio u jačanju evra. Na ovaj način NBS smanjuje mogućnost kontrolisanja kursa dinara i svakom novom odlukom u pravcu relaksacije monetarne politike blago utiče na njegovo slabljenje.
- Navešćemo i mogućnost koja je prehnodnih godina značajno uticala na odnos evra prema dinaru i konstantno uticalo na jačanje ove valute, a to je spoljnotrgovinski deficit. U 2008. godini imali smo nešto preko 8 milijardi evra spoljnotrgovinskog deficita, dok je zaključno sa septembrom ove godine na nivou od oko 3,7 milijardi evra. Ovakvo smanjenje spoljnotrgovinskog deficita prouzrokovano je pre svega smanjenjem uvoza za više od 50% a ne povećanjem izvoza. Ovakav, manji deficit više nema snage da konstantno pomera kurs na gore. Neosporno je da se mnoge obaveze ostavljaju za kraj godine i iz tog raloga očekujemo nešto veću zainteresovanost privrede za kupovinu deviza.
Dalja kretanja kursa dinara uslovljena su svim gore navedenim faktorima. Konkretne tendecije i jačine kretanja kursa će biti uslovljenje miksom istih i njihovom snagom u datom momentu.
libor sionko // 06.12.2009.
...verovali mi ili ne, i ovaj naš dinar je pod uticajem tržišnih uslova, tj. visini ponude i tražnje, pa je njegov nivo opredeljen mnogim faktorima. Ovde vidim nekoliko faktora od uticaja, i sa tim se slažem, ali postoje sigurno još mnogi koji će ga "pogurati" na neku stranu. Ovo da mere NBS utiču na kretanje kursa mi je posebno zanimljivo, posebno posle intervencije u petak. NBS svojim merama monetarne politike indirektno utiče na odnos EURRSD i one se nekad manifestuju sa manjim ili većim dilejom, ali kada je reč o konkretnoj intervenciji nema sumlje u instant uticaj... Narodna banka nije uticala intervencijom na kretanje kursa od februara, ali se sada javila kako bi obuzdala jačanje evra, koje je primetno poslednjih par nedelja (u NBS kažu da se troše velike devize za nabavku energenata). Postavlja se pitanje koliko oni jako žele da brane dinar. Moje mišljenje je da je više pitanje koliki će uticaj na njih imati veliki sistemi i koji se nalaze na strani uvoza, tj. na strani kojoj odgovara jak dinar...Ostaje nam da vidimo šta će se dešavati narednih dana i da li će za jak dinar biti neophodna intervencija, ili će se on sam za to izboriti zahvaljujući faktorima koji su na njegovoj strani.
Vitomir // 11.12.2009.
Zanimljiva je ova konstatacija vezano za velike sisteme, jer sam upravo čitao u Presu kako pojedinci ističu da žele jači dinar iz razloga što beleže velike gubitke sa njegovim slabljenjem. Na udaru su Telekom, uvoznici, Đilas žali za većim brojem izgubljenih vrtića usled pada dinara... A svi oni zaboravljaju izvoznike, za koje baš premijer Cvetković kaže da zaslužuju veću pažnju. Bojim se da im pažnja u pogledu jačeg dinara nikako ne ide u prilog. Sve ekonomije koje žele povećanje izvoza moraju da računaju na slabiju domaću valutu....