Pratite Banke:online i na Twitteru

Saveti i edukacija Narodne Banke Srbije /

Kredit za refinansiranje

 
// 2009-10-19 14:47:09

Kredit za refinansiranje je kredit koji podrazumeva zamenu postojećeg duga po osnovu jednog ili više dobijenih kredita novim kreditom, obično u istom iznosu i sa istim sredstvima obezbeđenja, ali pod drugačijim uslovima (kamatna stopa, duži rok otplate, grejs period ili poček).

Kreditom za refinansiranje moguće je:

  • izvršiti prevremenu otplatu već iskorišćenog kredita,
  • izmiriti obaveze po kreditnim karticama,
  • izmiriti obaveze po osnovu odobrenih i iskorišćenih prekoračenja po tekućim računima,
  • izvršiti prevremenu otplatu preostalih rata lizing naknade, i
  • izmiriti obaveze po aktiviranim datim jemstvima, tj. kao jemac otplatite nečiju obavezu.

Refinansiranje kredita je isplativo jedino ako se kreditom za refinansiranje snižava ukupna cena kredita i postaje niža od cene postojećeg kredita.

Kredit za refinansiranje je dobro rešenje kada kamatna stopa koja je dovoljno niža od postojeće kamatne stope obezbeđuje ukupno nižu cenu kredita. Kredit za refinansiranje omogućava značajno smanjenje ukupnih troškova otplate kredita (naročito ukoliko se refinansiranje izvrši na početku otplatnog perioda i kod dugoročnih kredita, tj. na pet i više godina) uz relativno malo povećanje mesečne rate.

U slučaju donošenja odluke da se uzme kredit za refinansiranje, potrebno je najpre proveriti isplativost samog refinansiranja. Jer bez obzira na to što se na prvi pogled može učiniti da niža kamatna stopa znači jeftiniji kredit, to u praksi ne mora biti slučaj. Isto tako je bitno napomenuti da se u prvih nekoliko godina otplate dugoročnog kredita mesečni anuitet (rata) sastoji od većeg dela kamate i manjeg dela glavnice, zbog čega je veoma važno dobro proceniti da li je i kada najpovoljnije izvršiti refinansiranje kredita.

Ukoliko dođe do neophodnosti uzimanja kredita za refinansiranje bitno je uporediti ponude različitih banaka, odnosno pod kojim uslovima odabrane banke nude ovu vrstu kredita (u ovoj proceni bitne stavke su visina nominalne kamatne stope, a naročito efektivne kamatne stope, dužina perioda otplate, visina mesečne rate, kao i sredstva koja banke traže kao obezbeđenje otplate kredita, tj. menice, izjave žiranata, hipoteke i dr.);

Veoma je bitno sagledati troškove koji nastaju prilikom refinansiranja kredita:

  • troškove prevremenog vraćanja starog kredita na preostali iznos glavnice, i
  • troškove obrade novog kredita (često se pominju i kao manipulativni troškovi).

Troškovi novog kredita koji služi za refinansiranje se mogu pogledati u obrascu koji se zove Pregled bitnih elemenata otplate kredita, koji su banke obavezne da korisniku kredita daju na uvid pre realizacije kredita. Iz tog obrasca se može videti koliko kamate treba platiti po odobrenom kreditu, ali i po onom koji se nudi za refinansiranje prethodnog.

Takođe i postojeće zaduženje, odnosno njegov preostali iznos, kao i iznos potreban za otplatu postojećeg kredita, od banke se može besplatno dobiti u svakom trenutku.

Preostali iznos zaduženja po glavnici svakog kredita redovno se ažurira u Ličnom izveštaju Kreditnog biroa, koji korisnik kredita može dobiti na zahtev kod svoje banke ili Udruženja banaka po određenoj tarifi.

Visina kredita za refinansiranje koji korisniku može biti odobren zavisi od kreditne sposobnosti korisnika kredita, ali i od:

  • iznosa iskorišćenih kredita koji nisu plaćeni ili dospeli za plaćanje,
  • iznosa ugovorenih naknada za obračun ostatka duga u slučaju prevremene otplate kredita,
  • iznosa ugovorene naknade za gašenje tekućeg računa otvorenog za otplatu kredita,
  • iznosa naknade za obradu zahteva za dobijanje kredita za refinansiranje i
  • ugovorene naknade za otvaranje tekućeg računa za otplatu, odnosno administriranje kredita za refinansiranje.

Posebno je bitno obratiti pažnju na sledeće stvari, imajući u vidu da se uslovi pod kojima se krediti za refinansiranje razlikuju kod pojedinih banaka:

  • Da li je kredit vezan za valutnu klauzulu, za koju vrstu valute (evro ili švajcarski franak) i kako to utiče na ukupnu i mesečnu obavezu korisnika po osnovu tog kredita;
  • Koji se kurs (kupovni, srednji ili prodajni) valute primenjuje kod dobijanja i otplate kredita vezanog za valutnu klauzulu;
  • Da li je kamatna stopa po kreditu fiksna ili promenljiva i kada se može menjati, iz kojih razloga i koliko često;
  • Da li je kredit sa učešćem ili depozitom i u kom procentu od visine odobrenog kredita;
  • Da li korisnik ima pravo da kredit otplatite pre roka i pod kojim uslovima;
  • Da li banka zadržava pravo da bez saglasnosti klijenta, jednostrano, promeni ugovorene uslove kredita i na koje uslove se ta odredba odnosi (kamatna stopa, rok otplate, valutna klauzula i sl.); i
  • Da se u prvim godinama otplate kredita, u strukturi mesečne rate, veći deo odnosi na kamatu, a manji deo na glavnicu.

Pre donošenja konačne odluke o kreditu za refinansiranje bitno je prikupiti i razmotriti uslove pod kojima različite banke nude svoje refinansirajuće kredite.

Zatim proveriti isplativost kredita poređenjem postojećeg zaduženja i zaduženja koje bi korisnik preuzeo u slučaju zaključivanja kredita za refinansiranje.

Nakon odabira banke, bitno je raspitati se o vremenskom periodu potrebnom: za obradu zahteva za dobijanje kredita, za puštanje kredita u tečaj i za prenos sredstava po osnovu prevremene otplate – „zatvaranja“ već dobijenih kredita;

Obavezno tražiti od banaka kojima je klijent prevremeno otplatio kredite da vrate sredstva obezbeđenja otplate kredita koji su predati prilikom dobijanja kredita;

I na kraju prvenstveno je potrebno voditi računa da se obaveze plaćaju na vreme, jer to predstavlja jedan od uslova da korisnik kredita u narednom periodu ima uslove za dobijanje i novog kredita.

 Izvor: Narodna banka Srbije

0 0
Ako želite možete ostaviti komentar na ovaj članak.

Anketa

Nema komentara

Ako želite možete ostaviti komentar




Vesti

Povezani članci

Novosti iz banaka

Najčitanije vesti

Najtraženiji bankarski proizvodi

01. Devizna postepena štednja
02. Gotovinski Hipotekarni Krediti
03. Devizna štednja- Hypoland klub
04. Intesa Osnovni tekući račun
05. Potrošački krediti sa deviznom klauzulom za ostale građane

Poslednji komentari

Jasmina Radić: SGB je definitivno najgora banka i najgore poslovanje SGB banke... Ne ljubaznost im je na prvom mestu,osoblje im jako drsko prema klijentu... Sto dalje od ove banke. /Detaljnije/

Nikola S: Kao da u Zakonu o Narodnoj banci ne postoje i drugi članovi sem čl. 3 (stabilnost cena) na koji se stalno pozivaju iz Narodne banke. Postoje i članovi 4, 14, 43-45 koji govore o stabilnosti kursa dinara. Postavlja se pitanje stabilnosti u odnosu na šta. Tu dolaze do izražaja prirodni zakoni, jer je u svesti većine evropljana EURO mera stabilnosti. To je naravno objašnjivo veličinom ekonomije, odnosno vrednosti koju pokriva ta valuta. Zbog toga kurs dinara nije nikakva nauka niti ima potrebe za fingiranjem tržišnog određivanja kursa dinara u odnosu na euro. Narodna banka ima dovoljne devizne rezerve (tri puta veće od količine dinara u opticaju) da slobodno može da kaže da će /u narednih 10 godina/ otkupljivati euro za 119,50 dinara, a prodavati ga za 120,50. Učesnici na finansijskom tržištu ne moraju trgovati preko Narodne banke, to mogu da rade i između sebe po bilo kom kursu koji im se isplati. /Detaljnije/

Ivica Maričić: Korisnik sam kredita Findomestik banke u Novom Sadu i vrlo sam se iznenadio kada sam u suboru hteo da rešim problem sa kreditom, naletim na zatvorena vrata. Godinama sam član banke Inteza i nikada sa njima nisam imao takvih problema (moram da čekam ponedeljak).Shvatam da je po sredi mera štednje ali isto tako znam da su banke tu radi nas a ne mi radi njih.Takođe, kada treba naplatiti neku sitnu kamatu vrlo su revnosni . . . /Detaljnije/

Ma da: Verovatno najgora banka na svetu... Sada sam srecno razveden od nje. Osoblje katastrofa, usluge katastrofa, prevare i laz na visokom nivou, otimacina i kada spavas. Ja sam sa njima vodio rat, jer su prekrsili ugovor o koriscenju kreditne kartice, ukljucio u pricu Narodnu banku Srbije koja je na kraju bezuslovno stala u odbranu SGB (onaj famozni centar za zastitu korisnika finansijskih usluga - sve sami polupismeni trutovi koji su dobili drzavni posao) i pored svih dostavljenih neoborivih dokaza. Kazu u centru, SGB je u pravu, a vi ako zelite mozete nam podneti zahtev za posredovanje.... o kakvom posredovanju trutovi govore kada su vec bezuslovno stali u odbranu banke? Ja se pitam ko upravlja finansijama u Srbiji, NBS ili privatne banke? /Detaljnije/

Željko: godinama sam stedisa EFG banke i veoma sam zadovoljan /Detaljnije/

Banke:online/

Sve informacije o bankama i njihovoj ponudi, predstavljenje na ovom sajtu, su informativnog karaktera i neobavezujuće u bilo kom pogledu. Dobijene su iz medija, kao i javno dostupnih informativnih sredstava pojedinih banaka (web prezentacije, štampani i ostali propagandni materijal). S obzirom da, od momenta preuzimanja do momenta objavljivanja, može doći do zastarevanja, Vlasnik portala Banke ONLINE ne odgovara za tačnost objavljenih informacija.