Pratite Banke:online i na Twitteru

Istraživanja portala Banke:online /

Štednja preko noći i kratkoročni depoziti

 
// 2009-10-19 02:19:49

U svakodnevnom poslovanju preduzeća česti su viškovi likvidnosti nakon izmirenja dospelih obaveza. Upravo taj višak likvidnosti dobrim poslovnim planiranjem može doneti dodatni prihod preduzeću, putem plasmana na kraće rokove.


Ovi kratkoročni  (short term) depoziti po svojoj definiciji su plasmani do jedne godine, ali u praksi oni se kreću do nekoliko meseci, dok su najčešći do jednog meseca. Najkraća ročnost jednog plasmana je na preko noći (over night). Potrebno je napraviti razliku između ovog plasmana i plasmana sa kamatom po viđenju.

Preduzeća generalno mogu ugovoriti a vista, tj. kamatu po viđenju koja im se pripisuje na njihova sredstva koja se nalaze na računu. Sa druge strane kada su u pitanju depoziti preko noći i ostali short term depoziti, neophodno je posebno ugovaranje svakog. A vista kamate su preporučljive kod onih preduzeća gde postoji velika dnevna fluktuacija sredstava na računu i nisu sigurna koji će iznos ostati na računu. Ujedno ove kamate su niže u poređenju sa bilo kojim oročenjem pa i onim najkraćim, tj. over night. Ukoliko preduzeće može da oroči sredstva preporučuje se da to učiniti na duži rok i pripiše veću kamatu. Ukoliko se preduzeću desi potreba da ranije povuče oročena sredstava ono to može učiniti pre isteka depozita ali uz plaćanje penala kroz pripis manje kamate.

Upravo zbog ove mogućnosti preduzećima se savatuje da u ugovor  sa bankom unesu klauzulu kojom će se definisati kamata za ove situacije, jer u suprotnom banka može da pripiše kamatu na nivou a viste, neku nižu, ili čak nikakvu, za one dane za koja su sredstava  bila oročena. Kamate na oročena sredstva koje se odobravaju preduzećima  su u velikoj meri u korelaciji sa kretanjem referentne kamatne stope koju propisuje Narodna banka Srbije, kao i sa likvidnosti na domaćem tržištu. Kako bi se ostvario što bolji finansijski efekat preduzeća mogu da traže ponude većeg broja banaka, te izbor izvedu na osnovu visine ponuđene kamate. 

Nameće se zaključak da se preduzeća moraju ozbiljnije posvetiti ovom pitanju kako bi sa pravilnim upravljanjem  viškom likvidnih sredstava ostvarili što veći prihod.

0 0
Ako želite možete ostaviti komentar na ovaj članak.

Anketa

1 komentara

  • Zarko // 30.09.2009.

    Zanimljiva varijanta i nije lose za znati..... ali trenutno su retki oni koji imaju viska sredstava pa cak i preko noci :) Mada evo jednog legalnog nacina zarade preko noci :)

    7.8 (5)

Ako želite možete ostaviti komentar




Kalkulator kredita

Kursna lista


Vesti

Povezani članci

Novosti iz banaka

Najčitanije vesti

Najtraženiji bankarski proizvodi

01. Devizna postepena štednja
02. Gotovinski Hipotekarni Krediti
03. Devizna štednja- Hypoland klub
04. Intesa Osnovni tekući račun
05. Potrošački krediti sa deviznom klauzulom za ostale građane

Poslednji komentari

Jasmina Radić: SGB je definitivno najgora banka i najgore poslovanje SGB banke... Ne ljubaznost im je na prvom mestu,osoblje im jako drsko prema klijentu... Sto dalje od ove banke. /Detaljnije/

Nikola S: Kao da u Zakonu o Narodnoj banci ne postoje i drugi članovi sem čl. 3 (stabilnost cena) na koji se stalno pozivaju iz Narodne banke. Postoje i članovi 4, 14, 43-45 koji govore o stabilnosti kursa dinara. Postavlja se pitanje stabilnosti u odnosu na šta. Tu dolaze do izražaja prirodni zakoni, jer je u svesti većine evropljana EURO mera stabilnosti. To je naravno objašnjivo veličinom ekonomije, odnosno vrednosti koju pokriva ta valuta. Zbog toga kurs dinara nije nikakva nauka niti ima potrebe za fingiranjem tržišnog određivanja kursa dinara u odnosu na euro. Narodna banka ima dovoljne devizne rezerve (tri puta veće od količine dinara u opticaju) da slobodno može da kaže da će /u narednih 10 godina/ otkupljivati euro za 119,50 dinara, a prodavati ga za 120,50. Učesnici na finansijskom tržištu ne moraju trgovati preko Narodne banke, to mogu da rade i između sebe po bilo kom kursu koji im se isplati. /Detaljnije/

Ivica Maričić: Korisnik sam kredita Findomestik banke u Novom Sadu i vrlo sam se iznenadio kada sam u suboru hteo da rešim problem sa kreditom, naletim na zatvorena vrata. Godinama sam član banke Inteza i nikada sa njima nisam imao takvih problema (moram da čekam ponedeljak).Shvatam da je po sredi mera štednje ali isto tako znam da su banke tu radi nas a ne mi radi njih.Takođe, kada treba naplatiti neku sitnu kamatu vrlo su revnosni . . . /Detaljnije/

Ma da: Verovatno najgora banka na svetu... Sada sam srecno razveden od nje. Osoblje katastrofa, usluge katastrofa, prevare i laz na visokom nivou, otimacina i kada spavas. Ja sam sa njima vodio rat, jer su prekrsili ugovor o koriscenju kreditne kartice, ukljucio u pricu Narodnu banku Srbije koja je na kraju bezuslovno stala u odbranu SGB (onaj famozni centar za zastitu korisnika finansijskih usluga - sve sami polupismeni trutovi koji su dobili drzavni posao) i pored svih dostavljenih neoborivih dokaza. Kazu u centru, SGB je u pravu, a vi ako zelite mozete nam podneti zahtev za posredovanje.... o kakvom posredovanju trutovi govore kada su vec bezuslovno stali u odbranu banke? Ja se pitam ko upravlja finansijama u Srbiji, NBS ili privatne banke? /Detaljnije/

Željko: godinama sam stedisa EFG banke i veoma sam zadovoljan /Detaljnije/

Banke:online/

Sve informacije o bankama i njihovoj ponudi, predstavljenje na ovom sajtu, su informativnog karaktera i neobavezujuće u bilo kom pogledu. Dobijene su iz medija, kao i javno dostupnih informativnih sredstava pojedinih banaka (web prezentacije, štampani i ostali propagandni materijal). S obzirom da, od momenta preuzimanja do momenta objavljivanja, može doći do zastarevanja, Vlasnik portala Banke ONLINE ne odgovara za tačnost objavljenih informacija.